Šta je bakterijska vaginoza i kako se zaštititi?

Šta je bakterijska vaginoza?

Bakterijska vaginoza je infekcija (upala) nastala u području rodnice zbog prevelikog rasta i razmnožavanja patogenih bakterija. Bakterijske vaginoze mogu da budu jako neugodne i da ženama otežavaju funkcionisanje na svakodnevnom nivou. Ova vrsta infekcija se jako često javlja kod žena a liječenje je veoma efektivno. Bakterijske vaginoze se ne smatraju seksualno prenosivim bolestima ali seksualna aktivnost može da bude jedan od faktora zbog kojih se može pojaviti ova vrsta infekcija.

Kako nastaje bakterijska vaginoza?

Vaginalna mikrobiota je ekosistem koji se sastoji od mnoštvo mikroorganizama koji se bore za svoj opstanak. U ovom ekosistemu nalaze se dobre bakterije, laktobacili, koje su odgovorne za borbu protiv patogenih organizama i za održavanje intimnog zdravlja žene. Laktobacili produkuju mliječnu kiselinu koja održava idealnu pH vrijednost vagine a to je 3,8-4,5. Zbog raznih vanjskih i unutrašnjih faktora može da dođe do pada broja laktobacila a samim tim i do poremećaja pH vrijednosti. Ovakva sredina je pogodna za rast i razmnožavanje patogenih mikroorganizama koji uzrokuju bakterijske vaginoze. Bakterije se nakupljaju u debelom crijevu i odlaze u rektum odakle prelaze u vaginu. Bakterije koje najčešće izazivaju vaginoze su Gardnerella vaginalis, Escherichia Coli, Prevotella, Bacteroides i Eubacterium.

Problemi koji se javljaju sa pojavom bakterijske vaginoze

Kao što je već spomenuto, bakterijske vaginoze se liječe jako efektivno ali mogu da utječu na ženin kvalitet života zbog simptoma. Ukoliko se ne liječe, mogu da dovedu do pojave hroničnih, ponavljajućih infekcija koje je teže izliječiti. Kod trudnica, neliječene vaginoze mogu da izazovu spontani pobačaj i prijevremeni porod.

Zašto se bakterijska vaginoza javlja?

Postoji puno unutrašnjih i spoljašnjih faktora koji utječu na pojavu bakterijskih vaginoza.

Trudnoća

U ovom stanju često dolazi do hormonalnih i imunoloških promjena u organizmu što može da poveća incidencu pojave bakterijskih vaginoza.

Upotreba antibiotika

Antibiotici dovode do bakterijskih vaginoza jer nisu selektivni i oni se rješavaju i dobrih i loših bakterija. Ukoliko nema dovoljno dobrih bakterija-laktobacila, prirodni odbrambeni mehanizam je oslabljen i patogene bakterije mogu lakše da se razmnožavaju.

Loše higijenske navike

Ukoliko se intimno područje ne održava pravilno i regularno, može doći do povećanog rasta i razmnožavanja bakterija.

Alkohol, cigarete i loša ishrana

Sve ovo su faktori koji mogu da utječu na pad broja dobrih bakterija i stvaranje okoline pogodne za rast patogena.

Neodgovorno seksualno ponašanje

Često mijenjanje partnera i nezaštićeni odnosi mogu da budu razlozi za pojavu vaginoza.

Pad imuniteta

Ukoliko imunitet oslabi, prirodni odbrambeni mehanizmi padaju, patogeni mikroorganizmi nadvladaju dobre mikroorganizme i dolazi do upala.

Kako se dobija bakterijska vaginoza?

Bakterijske vaginoze se javljaju kao posljedica jednog ili više razloga navedenih iznad. Brojni vanjski i unutrašnji faktori mogu da utječu na stanje organizma i dovedu do disbalansa u vaginalnoj mikrobioti što uzrokuje pojavu bakterijskih vaginoza.

Najrizičnije grupe za dobijanje bakterijske vaginoze

Iako vaginoze mogu da se jave kod žena bilo koje skupine, postoje određene grupe žena koje imaju veće predispozicije za infekciju. Bakterijske vaginoze se najčešće javljaju kod: trudnica, žena koje često mijenjaju partnere, žena sa vaginalnom disbiozom gdje je došlo do pada broja laktobacila. Povećana upotreba cigareta i alkohola, nepravilna higijena intimne regije i korištenje spirale kao kontracepcijskog sredstva povećavaju šanse za pojavljivanje vaginoza.

Šta uzrokuje pojavu bakterijske vaginoze?

Kako mikroorganizmi nastanjuju crijeva i kožu, oni se također mogu naći i u vagini svake žene. Kada dođe do poremećaja balansa vaginalne mikrobiote gdje loše, patogene bakterije nadvladaju dobre bakterije-laktobacile, onda dolazi do pojave bakterijskih vaginoza. BV nisu opasne i efektivno se liječe ali mogu da imaju jako neugodne simptome koje utječu na životni kvalitet jedne žene.

Najčešći uzročnici bakterijskih vaginoza

Gardnerella vaginalis

Ova bakterija je jedna od najčešćih uzročnika vaginoza i procjenjuje se da se pojavi kod svake treće žene a najviše su pogođene mlađe žene. Ona prirodno nastanjuje vaginalnu sluznicu ali njeno preveliko razmnožavanje dovodi do pojave bakterijskih vaginoza.

Escherichia Coli

Ona se prirodno nalazi u debelom crijevu, ali može lako da se prenese od rektuma do vaginalnog otvora. Iz tog razloga jako je bitno brisanje od naprijed prema nazad nakon obavljene nužde. Pored vaginalnih infekcija, E.Coli može da izazove i pojavu urinarnih infekcija.

Prevotella

Ova bakterija prirodno naseljava usnu duplju, gastrointestinalni i vaginalni trakt. Iako je prirodno smještena u vaginalnoj mikrobioti, njeno prekomjerno razmnožavanje može da dovede do BV. Pored toga, ona podstiče razmnožavanje drugih bakterija.

Bacteroides

Gram negativne bakterije koje se prirodno nalaze u stolici, crijevnoj i vaginalnoj mikrobioti. Infekcije izazvane ovom vrstom bakterija povećavaju rizik prijevremenog porođaja.

Eubacterium

Kao i ostale pomenute bakterije, i ova se prirodno nalazi u gastrointestinalnom i genitalnom traktu. Njeno povećanje a smanjenje broja laktobacila dovodi do nastanka BV.

Koji su simptomi bakterijske vaginoze?

Bakterijske vaginoze mogu da budu asimptomatske i simptomatske. Jako je bitno da se redovno posjećuje ginekolog kako bi mogle da se otkriju i vaginoze koje se ne manifestuju nikakvim simptomima. Što se tiče simptoma, oni mogu da budu jači ili blaži u zavisnosti od uzročnika i jačine infekcije. Neki od simptoma su: vaginalni sekret sive ili bijelo-sive boje, neprijatan miris, iritacija i svrab vagine, nelagoda tokom seksualnih odnosa i mokrenja.

Vaginalni sekret

Ovo je jedan od najčešćih simptoma bakterijske vaginoze. Sekret može da bude sive, sivo-bijele ili ponekad prozirne boje. Manja količina sekreta ne mora značiti da je BV prisutna iz razloga što se vagina pomoću tog sekreta čisti. Ukoliko dođe do povećane količine ili promjene izgleda sekreta to može da znači da je došlo do infekcije.

Neprijatan miris

Miris koji podsjeća na ribu a koji se najčešće javlja nakon odnosa ili tokom menstrualnog ciklusa može biti znak BV.

Iritacija i svrab vaginalnog područja

Ukoliko su iritacija i svrab konstantni, može da se posumnja na vaginozu.

Kako se dijagnostikuje bakterijska vaginoza?

S obzirom da opisani simptomi pored bakterijske vaginoze mogu značiti prisustvo gljivične infekcije i seksualno prenosive bolesti, potrebno je da se izvrši dijagnostika što prije. Doktori posumnjaju na BV na osnovu izgleda i mirisa vaginalnog sekreta. Pored toga, mjeri se pH vrijednost iz vagine čija normalna vrijednost je u opsegu 3,8-4,5. Ukoliko je pH vrijednost veća od 4,5 to ide u prilog dijagnosticiranju vaginoze. Aminski test je također dobar pokazatelj da li se radi o bakterijskog vaginozi ili ne. Vaginalni sekret se stavlja pod mikroskop a on se tretira sa 1-2 kapi 10% KOH (10% kalijev hidroksid). Ukoliko se tokom ove procedure javi miris pokvarene ribe, to predstavlja pozitivan aminski test. Također, ukoliko se pod mikroskopom mogu vidjeti tipične stanice zvane clue cells, to može da znači da je došlo do pojave infekcije.

Navedene metode dijagnostike spadaju u Amselove kriterije, i prisustvom 3 od 4 kriterija, ženi se može dijagnostikovati bakterijska vaginoza.

Bakterijska vaginoza kod trudnica

Trudnice su najpodložnija grupa žena zbog promjena koje se dešavaju u organizmu izazvane trudnoćom. Dolazi do brojnih imunoloških promjena kao i do disbalansa vaginalne mikrobiote u porođajnom kanalu. Jako je bitno pravovremeno prepoznavanje i liječenje jer bakterijske vaginoze u trudnoći ako se ne liječe mogu da uzrokuju ozbiljne probleme kao što su spontani pobačaj, prijevremeni porođaj, i rađanje djeteta sa jako malom težinom. Što se tiče simptoma u trudnoći, vaginoze se manifestuju na isti način kao kod žena koje nisu trudne.

Posljedice izazvane bakterijskim infekcijama zavise od uzročnika infekcije, periodu trudnoće u kojem je infekcija nastala i stepena infekcije. Patogene bakterije najčešće odlaze do nerođene bebe uzlaznim kretanjem iz rodnice, a u nekim slučajevima infekcija se može proširiti preko krvi ili limfnim putem. Najčešći uzročnik je Gardnerella vaginalis a liječi se obično antimikrobnim vaginaletama. Beta-hemolitički streptokok grupe B je također jako raširena bakterija, i svim trudnicama između 35. i 37.sedmice trudnoće se preporučuje uzimanje brisa da bi se otkrila prisutnost ove bakterije.

Liječenje bakterijske vaginoze

Ljudski organizam uvijek teži i ima mogućnost da se vrati u normalno stanje. U mogućnosti je i da vaginalnoj mikrobioti osigura ponovnu stabilnost, i da na taj način dođe do spontanog ozdravljenja bez upotrebe ikakvih lijekova. Ukoliko se infekcija ne povuče spontano, najčešća terapija jeste antibiotska terapija, a to uključuje klindamicin ili metronidazol. Terapija može da bude oralna ili lokalna i simptomi se obično prestaju javljati nakon sedmicu dana antibiotske terapije. Ova vrsta terapije je jako efikasna ali nažalost u 80% slučajeva poslije antibiotika, infekcije se ponovo javljaju. Antibiotici se rješavaju patogenih bakterija ali isto tako utječu na smanjenje broja dobrih bakterija-laktobacila. Ukoliko vaginalni epitel nije kolonizovan dovoljnom količinom laktobacila, infekcije se opet javljaju.

Prevencija bakterijske vaginoze

Preventivne mjere su sljedeće:

• Pravilno održavanje higijene– korištenje sapuna čija je pH vrijednost 3,8-4,5, ili pranje samo sa mlakom vodom bez korištenja nepogodnih sapuna i gelova;
• Odgovorno seksualno ponašanje– korištenje prezervativa i izmokravanje nakon odnosa kako bi se saprale bakterije;
• Korištenje pamučnog donjeg veša– dozvoljava koži da diše i znojenje je smanjeno; redovno mijenjanje dnevnih uložaka. Ukoliko se koriste dnevni ulošci potrebno je da se redovno mijenjaju kako se bakterije ne bi nakupljale i odlazile u urogenitalni trakt;
• Upotreba probiotika– probiotici koji sadrže dobre bakterije kolonizuju vaginalni epitel i na taj način štite vaginalnu mikrobiotu od invazije patogenih mikroorganizama.

Vrsta vaginalnih infekcija

U zavisnosti od uzročnika vaginalne infekcije mogu da budu bakterijske, gljivične i trihomonijaze.

Bakterijska vaginoza

One nastaju povećanim namnožavanjem patogenih bakterija i slabljenjem prirodnog odbrambenog sistema koji ne može da se odbrani. Sve do sad objašnjeno ticalo je se bakterijskih vaginoza.

Kandidijaza

Kandidijaza ili kandida je gljivično oboljenje koje nastaje namnožavanjem gljivice Candide albicans. Ova gljivica je prirodno prisutna u usnoj duplji, gastrointestinalnom i genitalnom traktu. Simptomi su slični ali ne isti kao kod bakterijske vaginoze i potrebno je klinički da se dijagnosticira.

Trihomonijaza

Uzročnik ove infekcije je Trichomonas vaginalis i uglavnom se prenosi spolnim putem. Pored spolnih odnosa, ovaj uzročnik može se prenijeti preko kade za kupanje, javnih kupališta, zajedničkog toaleta i slično. Kod liječenja trihomonijaze potrebno je da se oba partnera istovremeno liječe uglavnom antibiotskom terapijom.

Bakterijska vaginoza ili gljivična infekcija?

Kao što im sam naziv kaže, bakterijske vaginoze nastaju povećanim razmnožavanjem bakterija a gljivične infekcije nastaju rastom i razmnožavanjem gljivica. Obje vrste infekcija su česte i potrebna je pravilna dijagnoza kako bi se uspjele izliječiti.

Razlike između bakterijskih i gljivičnih infekcija

Vaginalni sekret u oba slučaja je izmijenjen ali razlikuje se u izgledu. Kod bakterijskih vaginoza sekret je obično rijedak, sivkast ili sivkasto-bijel sa mirisom pokvarene ribe. Sa druge strane, vaginalni sekret kod gljivične infekcije je gusto-bijel i ima blagi miris. Simptom svraba i iritacije je dosta jači kod gljivičnih infekcija, a bol prilikom mokrenja ili seksualnog odnosa je rjeđi u odnosu na bakterijske vaginoze. Pri pojavi gljivične upale, koža vulve postaje crvena ili ružičasta, a ponekad se pojave i bijele tačkice koje se ne mogu ukloniti.

Alternativni pristupi liječenja bakterijske vaginoze

Potrebno je obratiti pažnju na ishranu i ukoliko dođe do infekcije unositi što više fermentiranih namirnica i probiotika kao što su kiseli kupus, kiselo zelje, LGG jogurt. Unos proteina, kalcija i folne kiseline se također pokazalo korisnim. Treba da se izbjegne unošenje veće količine alkohola, cigareta i jako masnih namirnica. Pored toga, potrebno je da se vaginalna mikrobiota zakiseli pošto je to njeno prvobitno, izbalansirano stanje. Korištenjem oralnih probiotika kao što je Biota Intima, vaginalna mikrobiota se kolonizuje laktobacilima koji održavaju kiselost i idealnu pH vrijednost vaginalne sredine što posljedično sprječava pojavu neželjenih infekcija i pratećih simptoma.

Mr.sci. dr. Amin Đulabić, specijalist ginekologije i akušerstva